Ulaganja u slobodne zone

Uvod:

Društvo može u slobodnoj zoni osnovati podružnicu ili izdvojenu poslovnu jedinicu s namjerom plaćanja manjeg poreza.

Ukratko, društvo može ostvariti porezne olakšice za dobitak ostvaren u podružnici osnovanoj u slobodnoj zoni, odnosno za dio dobitka koji je ostvaren u zoni, ako društvo ne obavlja djelatnost isključivo u zoni nego samo dio djelatnosti u izdvojenoj poslovnoj jedinici.

Porezne olakšice za obavljanje poslovanja u slobodnoj zoni propisane su Zakonom o slobodnim zonama.

Zakonski okvir:

Sukladno odredbama članka 2. Zakona o slobodnim zonama zona je dio teritorija Republike Hrvatske, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.

Korisnici zone mogu biti osnivač zone te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe. Korisnici obavljaju gospodarsku djelatnost u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osnivačem zone. Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u zoni ili odvojeno knjigovodstvo za dio svoga poslovanja koje obavljaju u zoni (članak 26. Zakona o slobodnim zonama).

Za robu smještenu u zoni, koja nije namjenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena sukladno Zakonu o slobodnim zonama, ne plaća se carina i porez. Domaća roba koja se radi namjeravanog izvoza smješta u zonu, smatra se izvezenom u trenutku smještaja u zonu i mora se izvozno ocariniti (članak 27. Zakona o slobodnim zonama).

Područje zone, pristupna ulazna i izlazna mjesta iz zone ili njenog dijela su pod carinskim nadzorom. Osobe i prijevozna sredstva koja ulaze ili napuštaju zonu podliježu carinskom pregledu (članak 30. Zakona o slobodnim zonama).

U zoni se može obavljati proizvodnja i pružanje usluga, bankarsko poslovanje i drugi novčani poslovi, poslove osiguranja imovine, poslove reosiguranja, trgovinu i posredovanje u poslovanju s inozemstvom (članak 33. Zakona o slobodnim zonama).

Roba koja se iznosi iz zone može se izvoziti ili ponovno izvoziti (reeksport) s teritorija Republike Hrvatske te uvoziti na carinsko područje Republike Hrvatske. Ako se roba iz zone uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske, podliježe propisima koji vrijede za uvoz robe u Republiku Hrvatsku (članak 35. Zakona o slobodnim zonama).

Korisnici zone iz Zakona o slobodnim zonama plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope. Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekata (poslovne zgrade, energetski uređaji, hale, hangari, skladišta te infrastruktura) ulaganjem više od 1.000.000 kuna, nakon što uloži ta sredstva, u godini ulaganja i idućih pet godina poslovanja u zoni oslobođen je od plaćanja poreza na dobit, ali najviše do visine uloženih sredstava. Za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko-srijemske županije neće se plaćati porez na dobit deset godina od početka primjene ovoga Zakona, dakle od 04. kolovoza 2005. godine (članak 36. Zakona o slobodnim zonama).

Oporezivanje dobara isporučenih u slobodnu zonu, oslobođeno je od plaćanja poreza na dodanu vrijednost odredbama članka 13. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 72. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Međutim, oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost određuje se prema mjestu obavljanja usluge, tj. gdje se nalazi sjedište koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju, kako je propisano člankom 5. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Primjer:

Društvo ALFA obavlja gospodarsku djelatnost u izdvojenoj poslovnoj jedinici u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osnivačem zone. Društvo vodi odvojeno knjigovodstvo za dio svoga poslovanja koje obavlja u zoni. Društvo ALFA je u 2006. godini u zoni izgradilo halu za proizvodnju u iznosu 5.000.000 kuna, a dobitak ostvaren iste godine u izdvojenoj poslovnoj jedinici u zoni iznosi 6.000.000 kuna.

Društvo može iskoristiti poreznu olakšicu u iznosu 5.000.000 kuna, dakle do visine ulaganja u halu (vidi tablicu 1.).

Tablica 1. Učinak porezne olakšice

Red br.	Opis	Iznos - kuna
1.	Dobitak ostvaren u 2006. godini	6.000.000
2.	Porezna olakšica	5.000.000
3.	Dobitak za oporezivanje (1. - 2.)	1.000.000

Prema tome, u navedenom primjeru društvo ALFA će platiti porez na dobit u iznosu 100.000 kuna (1.000.000 x 10%), dok bi u slučaju da nije započelo s poslovanjem u poslovnoj zoni, odnosno da je dobitak ostvaren izvan zone u iznosu 6.000.000 kuna, društvo ALFA platilo bi porez na dobit u iznosu 1.200.000 kuna (6.000.000 x 20%), dakle 1.100.000 kuna više.